Istória Badak

Servisu ne’e kria iha 2008, iha IV Governu Konstitusionál, tuir dezeñu husi Primeiru-Ministru iha tempu ne’ebá no atuál, Sua Exelénsia. Kay Rala Xanana Gusmão.

Dezignadu hanesan Servisu Konsultivu ba Sosiedade Sivíl ne’ebé integra iha GPM no Sr. Joaquim da Fonseca hetan nomeasaun nu’udar líder dahuluk.

Servisu ida-ne’e kria tanba presiza kria plataforma ida hodi koordena polítika, estratéjia no metodolojia sira ne’ebé dezenvolve hosi parte interesada oioin, atu nune’e bele estabelese kooperasaun boot liu entre sira no nune’e, bele optimiza intervensaun konsertada ida entre Igreja, Organizasaun Sosiedade Sivíl no Governu, bazeia ba luta hasoru pobreza no eskluzaun sosiál.

Objetivu mós atu kria kondisaun sira ba rekoñesimentu no institusionalizasaun organizasaun sira sosiedade sivíl timoroan nian, sira nia intervensaun nasionál no iha kooperasaun ho sira nia omólogu internasionál sira, nune’e mós atu estabelese mekanizmu sira ba diálogu no konsulta beibeik nu’udar dalan ida atu permite intervensaun di’ak liu hosi ema hotu, liuliu hosi Igreja, hosi OSC sira no hosi Governu.

Hahú husi períodu ne’ebá, servisu ne’e hetan ona etapa oioin no konsekuentemente, mudansa iha organizasaun no lideransa, matrix intervensaun, inklui naran sira.

Iha 2025 – Gabinete de Apoio à Sociedade Civil (GASC)

Dekretu-Lei No. 17/2024 loron 22 fulan-Marsu nian kria Gabinete de Apoiu à Sosiedade Sivíl (GASC), ne’ebé nia misaun maka atu fó apoiu tékniku no administrativu ba Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál, iha nia knaar atu tulun Primeiru-Ministru iha implementasaun polítika sira ba área sira governasaun sosiál nian iha termu sira fortalesimentu institusionál no apoiu ba sosiedade sivíl sira.
GASC lidera hosi Koordenadór ida, ne’ebé hetan tulun hosi Adjunta ida, ne’ebé responsavel ba preparasaun Planu Asaun Anuál, alokasaun orsamentu ba nia ezekusaun ne’ebé aloka iha Orsamentu Jerál Estadu, hodi konsidera previzaun ba proposta projetu sira ne’ebé atu finansia no kria kondisaun ba nia ezekusaun, liuhosi supervizaun/monitorizasaun hosi nia Gabinete.

ÁREA INTERVENSAUN

Koordenadór GASC nia knaar maka implementa polítika Governu nian, liuhosi atribuisaun subvensaun públika sira ho hanoin atu promove inisiativa sira entre ONG nasionál sira ho objetivu dezenvolvimentu sustentável programa 2030 nian no, iha kontestu ida-ne’e, promove mós estabelesimentu parseria sira ho omólogu internasionál sira, nomeadamente CPLP no ASEAN.
Sosiedade sivíl timoroan, liuhosi esforsu hamutuk no interese komún sira, bele simu kestaun transversál sira no dezafiu foun sira ne’ebé konkorda ona iha CPLP, tanba Timor-Leste hanesan Estadu-membru ida (no iha futuru ho ASEAN).

OINSÁ ITA BELE PARTISIPA

ONG nasionál, ONG nasionál iha parseria ho ONG CPLP (iha futuru ho ONG ASEAN), bele aplika ba Subvensaun Públika ida no asegura sira-nia partisipasaun iha dezenvolvimentu sustentável nasaun nian.
Nu’udar?
Tau matan ba kalendáriu aplikasaun nian no/ka buka hatene inisiativa sira seluk ne’ebé maka bele partisipa no husu apoiu finanseiru.
Di’ak liu atu: Ita konsulta no halo tuir matadalan sira iha Matadalan ba Aplikasaun ba Subsídiu Públiku, ne’ebé sai nu’udar matadalan kona-ba oinsá atu formaliza ita-nia aplikasaun.
Matadalan ida-ne’e aprezenta kritériu no metodolojia sira ba aplikasaun. Matadalan ida-ne’e aprezenta prátika di’ak sira kona-ba jestaun apoiu finanseiru, ho objetivu ba implementasaun no ezekusaun ne’ebé loos, tuir lei haruka.
Matadalan ida-ne’e ho objetivu atu garante lalais, transparénsia no ko-responsabilidade iha ezekusaun no realizasaun rezultadu prátika husi projetu/programa komunitáriu sira ne’ebé propoin no aprova ona. Kria impaktu komunitáriu no ninia sustentabilidade – objetivu prinsipál husi Subvensaun Públika.
Ita-boot bele nafatin buka klarifikasaun hosi GASC.
Nota: Kandidatu hotu-hotu tenke tuir matadalan no hatama dokumentu ne’ebé presiza iha data rejistu, ne’ebé lista ona iha Matadalan/Matadalan. Se lae, sei sai fundamentu ba eskluzaun imediata.

OBJETIVU APOIU FINANSEIRU BA SOSIEDADE SIVIL

Organizasaun sosiedade sivíl sira ne’ebé aplika ba apoiu finanseiru ida-ne’e tenke serbisu de’it no eskluzivamente ba interese komún sira ne’ebé promove atividade komunitária sira, tuir nesesidade no/ka aspirasaun ekonómika, sosiál ka kulturál koletiva no lokál, posivelmente iha parseria internasionál.
Objetivu hosi fó apoiu finanseiru ba projetu/programa sira ne’ebé aprezenta hosi sosiedade sivíl maka atu sosiedade sivíl bele partisipa iha konsolidasaun Estadu Demokrátiku, iha koordenasaun no liuhosi diálogu ho Governu, nune’e kolabora iha optimizasaun governasaun no empoderamentu komunitáriu hodi bele kontribui ba eradikasaun pobreza no ba aumentu oportunidade ekonómika no sustentabilidade, no mós ba toleránsia dame no ema nia dignidade.
Alokasaun montante monetáriu ne’e ba organizasaun sosiedade sivíl sira garante katak sira-nia atividade livre hosi kualkér irregularidade no garante sira-nia knaar iha prosesu dezenvolvimentu sósiu-edukasionál no ekonómiku no konstrusaun Estadu. Violasaun ba finalidade subvensaun públika hamosu sansaun, nomeadamente, hahú prosesu legál.
Nota: haree Matadalan/Matadalan

KANDIDATU SIRA NE’EBÉ BELE APLIKA BA APOIU FINANSEIRU

  1. Organizasaun Sosiedade Sivíl Naun-Governamentál – Asosiasaun ka Fundasaun sira, nasionál ka internasionál, ho hanoin atu halo kooperasaun ho Governu Timor-Leste;
  2. Organizasaun Sosiedade Sivíl Naun-Governamentál sira iha diáspora;
  3. Organizasaun Sosiedade Sivíl husi nasaun CPLP no ASEAN, ho hanoin atu halo kooperasaun ho Governu Timor-Leste.
  4. Rede/Plataforma Organizasaun Nasionál Naun-Governamentál sira;
  5. Rede/Plataforma Organizasaun Naun-Governamentál Internasionál sira, ho hanoin atu halo kooperasaun ho CPLP no ASEAN.
  6. Konfisaun relijioza sira no sira-nia instituisaun sira.

Nota: Akordu Enkuadramentu Subvensaun no Kontratu Subvensaun Públika Anuál ne’ebé sei konklui ho Konferénsia Episkopál Timorense agora sei konklui tuir apoiu ne’ebé konsede hosi GASC. Haree Artigu 4/2 hosi Dekretu Lejislativu No. 17/2024. CET ne’e independente no autónomu, kaer personalidade jurídika tuir Termu Akordu entre RDTL no Santa Sé, ne’ebé ratifika hosi Rezolusaun Governu No. 18/2015 loron 11 fulan Novembru.

Nota: haree Matadalan/Matadalan

INISIATIVAS NE’EBÉ BELE PRESIZA APOIU

  1. Inisiativa umanitária/saúde nian;
  2. Inisiativa Governasaun Diak;
  3. Inisiativa sira Edukasaun Sívika nian;
  4. Inisiativa kulturál no artístika sira;
  5. Inisiativa Hakbiit Komunidade ba Redusaun Pobreza – ekonomia familiar, ekonomia komunidade, produsaun no komérsiu justu ba produtu no artezanatu lokál;
  6. Inisiativa sira ba Fortalesimentu Institusionál;
  7. Inisiativa sira ba partisipasaun ativa iha eventu sira Sosiedade Sivíl CPLP nian no Fórum Sosiedade Sivíl CPLP nian;
  8. Inisiativa kooperasaun, iha ámbitu Projetu Luzófonu sira, bilaterál ka multilaterál;
  9. Inisiativa sira ba partisipasaun ativu iha eventu sira Sosiedade Sivíl ASEAN nian;
  10. Inisiativa sira Konfisaun Relijioza sira-nian (Katólika, Hindu, Musulmana no Protestante) no sira-nia Instituisaun sira, iha domíniu Edukativu-Formasaun, Sosiál, Saúde no Relijioza, inklui konstrusaun edifísiu relijiozu sira;
  11. Inisiativa sira husi Organizasaun Naun-Governamentál sira iha diáspora.

Nota: konsulta ho Matadalan/Matadalan. Importante atu kumpre ho submisaun Dokumentu sira ne’ebé atu aprezenta iha aplikasaun no ho Kritériu sira ne’ebé presiza atu nune’e bele kontinua ho jestaun di’ak ba apoiu finanseiru no ezekusaun projetu nian.

KALENDÁRIU ATIVIDADE SIRA NIAN:

  1. Anúnsiu submisaun proposta sira: Novembru no Dezembru Simu no rejistu proposta sira:
  2. Dezembru to’o 20 Janeiru Selesaun ba proposta sira:
  3. Janeiru/Fevereiru Verifikasaun ba ONG sira ne’ebé hili ona:
  4. Fevereiru Anúnsiu ba proposta sira ne’ebé hili ona:
  5. Fevereiru Asina akordu sira no entrega apoiu:
  6. Fevereiru no fulan-Marsu Avaliasaun:
  7. Fulan-Fevereiru no fulan-Marsu. ly no Agostu (Setembru) Outubru, Novembru no Dezembru Relatóriu finál:
  8. Husi 15 Dezembru to’o 30 Janeiru

Organizasaun Sosiedade Sivíl sira ne’ebé iha interese ba apoiu finanseiru ida-ne’e ne’ebé jere hosi Gabinete Apoiu ba Sosiedade Sivíl bele hetan informasaun hotu-hotu no/ka klarifikasaun hosi servisu sira-ne’e ka tama online no konsulta informasaun GASC nian.
Atu hetan informasaun klean, haree iha Matadalan/Matadalan. Ami hein imi nia partisipasaun.

Scroll to Top