FUSONA fó Treinamentu ba Grupu Hakiak Manu Lokal.

Ermera 25 jullu 2025: sesta feira semana ne’e Fundasaun Sosiál Naroman (sigla FUSONA) ne’ebé maka hanesan parseiru GASC nia hala’o formasaun ba grupu benefisiáriu iha aldeia Titibuti, suku Matata ho nia tema” hametin diversifikasaun ekonomia ba dezenvolvimentu sustentavel”.
Enkuantu daudauk ne’e FUSONA hala’o kooperasaun ho estensionista MAP munisípiu Ermera hodi fó treinamentu ba komunidade groupu benefisiáriu 2 (Rua) husi Aldeia Tarmau – Soru no Titibuti hamutuk ema na’in 22 kompostu husi mane 6 no feto 16 ne’ebé realiza durante loron ida ho matéria mekanizmu hakiak manu lokál no produsaun ai han ba manu.
Diretór Fundasaun sosiál Naroman Julio Martins da Costa, hateten, atividades ne’e hetan apoiu fundus husi GASC ho Montante $25.000.00 nia objetivu atu implementa atividades ne’ebé importante hodi hasa’e produsaun ekonomia iha rai laran liga ba komunidade grupu benefisiáriu hodi implementa atividade pekuária no hortikultura.
Nia dehan atividades husi FUSONA foka liu ba sarani protestante iha área rurál hodi tulun hasa’e sira nia rendimentu família.
“Husu ba benefisiáriu halo servisu ho di’ak nune’e apoiu ne’ebé governu tulun sei hetan rezultadu di’ak hodi kontribui rendimentu ba família grupu”.tenik Diretór FUSONA.
Iha fatin hanesan Xefi Suku Matata, Ersio Salsina aumenta nia parte agradese ba parte governu hodi fó apoiu ba FUSONO nune’e lori programa to’o iha Aldeia Titibuti, no parte autoridade haksolok no apoiu atividades pekuária no hortikultura nune’e bele dezenvolve tulun joven ho inan aman hodi kontribui rendimentu família uma kain.
“Apoio hotu husi Estado nia benefísiu sei la ba estadu maibé sei kontribui ba grupu benefisiáriu sira”dehan Xefe Suku Matata
Maske nune’e reprezentante GASC Rogerio Soares afirma GASC tutela iha Vise Primeiru Ministro, Ministru Koordenadór Dos Asuntos Sosiais no Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu.
“GASC nia knaar atu apoiu inisiativa organizasaun sosiedade sivíl liu husi fundus Subvensaun publika ho objetivu atu haforsa no empodera komunidade rurál, fontes ekonomia labele depende ba ida de’it Mina maibé ita esforsu atu hetan fontes ekonomia husi parte hotu liu husi área produtivu ho objetivu hasa’e produsaun no hamenus importasaun atu bele kontribui rendimentu rai laran” dehan Rogerio
Por enkuantu atividades ne’e marka prezensa husi reprezentante GASC, Ekipa FUSONA, Autoridade lokál, komunidade grupu benefisiáriu no estensionista MAP munisípiu Ermera. 𝐑𝐄𝐌𝐀𝐓𝐀.
𝐈𝐧𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐎𝐟𝐢𝐬𝐢𝐚́𝐥 𝐍𝐨 𝐀𝐭𝐮𝐚́𝐥 𝐇𝐮𝐬𝐢 𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐆𝐀𝐒𝐂

Scroll to Top