Kooperasaun Sosiedade Sivil Internasional-CPLP/ASEAN

Rede/Plataforma Organizasaun Naun Governamentál CPLP 

Koordenadór GASC nia knaar mak atu implementa polítika Governu nian, liuhusi alokasaun subsídiu públiku hodi promove inisiativa sira ho ONG/Plataforma/Fundasaun ONG sira, ho objetivu dezenvolvimentu sustentável programa 2030 nian. Koordenadór GASC nian tenke promove estabelesimentu parseria ho omólogu sira CPLP nian.
Sosiedade sivíl timoroan, liuhosi esforsu hamutuk no interese komún sira, bele foti kestaun transversál sira no dezafiu foun sira ne’ebé konkorda ona iha CPLP, tanba Timor-Leste hanesan Estadu-membru ida.
Iha ámbitu CPLP nian, atribuisaun montante monetáriu sira ba organizasaun sira sosiedade sivíl nian prevee katak sira-nia asaun livre hosi kualkér irregularidade no garante sira-nia knaar iha prosesu dezenvolvimentu sósiu-edukasionál no ekonómiku no konstrusaun Estadu-membru ida hosi Komunidade País sira Lian Portugés nian.
Organizasaun sosiedade sivíl sira ne’ebé aplika ba apoiu finanseiru ne’e tenke serbisu mesak no eskluzivamente ba interese komún sira ne’ebé promove atividade komunitária sira, tuir nesesidade no/ka aspirasaun ekonómika, sosiál, edukasionál no kulturál koletiva, lokál no transversál hosi nasaun sira CPLP nian:

    1. Inisiativa sira ba partisipasaun ativa iha eventu sira Sosiedade Sivíl CPLP nian no Fórum Sosiedade Sivíl CPLP nian (FSC-CPLP);
    2. Inisiativa sira kooperasaun nian, iha ámbitu Projetu Luzófonu sira, bilaterál ka multilaterál;
    3. Posibilidade ba projetu transversál sira entre CPLP no ASEAN, ho Timor-Leste nu’udar interlokutór ka papél koordenadór.
    4. FONGTIL hanesan plataforma ne’ebé reprezenta maioria organizasaun sosiedade sivíl iha Timor-Leste. Ninia personalidade jurídika rekoñese iha Dekretu-Lei No. 5/2005 loron 3 fulan Agostu.

FONGTIL tenke kompromete atu fó apoiu ba nia membru sira hodi estabelese Parseria sira relasiona ho Asuntu CPLP nian, ho posivel apoiu finanseiru hosi Governu liuhosi Gabinete Apoiu ba Sosiedade Sivíl (GASC), ne’ebé tau matan hosi Gabinete Vise-Primeiru-Ministru (GVPM) ba Asuntu Sosiál sira.

Sei sai importante tebes ba plataforma FONGTIL atu kompromete atu estabelese parseria kooperasaun ida ho omólogu luzófonu ida ka ONG sira ne’ebé ko’alia lian portugés, ne’ebé bele fornese formasaun iha termu abilidade institusionál no profisionál sira hosi ONG sira ne’ebé asosiadu ho Plataforma FONGTIL atu nune’e, iha tempu badak, bele observa rezultadu sira ne’ebé efetivu entre komunidade timoroan sira ne’ebé envolve iha projetu sira hosi ONG sira-ne’e.
Iha GASC nia komprensaun, klaru katak Plataforma FONGTIL, nu’udar ko-fundadór Fórum Sosiedade Sivíl CPLP nian, iha Jullu 2015, iha Dili, tenke promove parseria bilaterál ho nasaun sira seluk ne’ebé ko’alia lian portugés, iha kolaborasaun metin ho Rede/P Lian Portugés sira seluk no mós ho nasaun PNLP ida-idak.
Iha 2024, GASC promove aprosimasaun ida-ne’e, no hahú hosi ne’ebá, depende ba líder sira Plataforma FONGTIL nian atu halo akompañamentu no kontinua parseria sira-ne’e no partisipasaun iha Fórum Sosiedade Sivíl CPLP nian ho maneira asertiva no konsistente, haree ba natureza abertura no akollimentu hosi Plataforma CPLP sira seluk no ONG Lusophone sira.

Iha ámbitu parseria sira ho nasaun sira seluk CPLP nian, GASC defende katak sosiedade sivíl timoroan bele hetan benefísiu hosi: -estabelesimentu parseria ida ne’ebé sei permite ita atu simu joven sira no ladún joven sira ne’ebé ko’alia lia-portugés, ne’ebé ho sira-nia abilidade, entuziazmu, formasaun, lideransa no espíritu emprezariál, disponibiliza ona sira-nia an hodi ajuda joven sira iha área profisionál, no mós empregu oioin hanesan tulun iha dezenvolvimentu integrál labarik no adolexente sira nian, atu aban bainrua sira bele sai emprezáriu no partisipa iha dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku Timor-Leste nian.
-estabelesimentu parseria sira ne’ebé promove melloramentu ida iha kualidade edukasaun nian liuhosi atividade sira ne’ebé identifika ho padraun internasionál ida, prefere liu luzófona. Kria oportunidade estudu no/ka serbisu ba foin-sa’e sira liuhosi formasaun no sertifikasaun profisionál ho kualidade di’ak liu iha Timor-Leste ka nasaun seluk ne’ebé ko’alia lian portugés.

GASC analiza katak estabelesimentu parseria ho omólogu CPLP nian, katak kombinasaun esforsu no interese komún ne’e, bele foti tema transversál no dezafiu foun ne’ebé konkorda ona iha CPLP, ne’ebé sei bele fó apoiu tékniku ne’ebé nesesáriu hodi harmoniza prosedimentu sira, estratéjia intervensaun, enkoraja troka esperiénsia sira, solididade, solididade sosiál, saun, defeza ba direitus umanus, asaun solidariedade konjunta, entre asuntu sira seluk.
Ho CPLP ita bele dezenvolve oportunidade iha área formasaun/informasaun, kultura, sosioekonomia, polítika no relijiaun.

Sé mak interlokutór exelénsia CPLP nian? ba Plataforma FONGTIL ka ba Organizasaun Sosiedade Sivil Timoroan seluk ruma?

Fórum Sosiedade Sivíl CPLP Fórum Sosiedade Sivíl da Komunidade Países Lingua Portuguesa (FSC-CPLP).
Sosiedade sivíl luzófona sempre hakarak atu serbisu no fahe esperiénsia sira, hodi hakarak hetan rekoñesimentu hosi Estadu-membru sira CPLP nian. Ho objetivu ida ne’e, enkontru dahuluk hala’o iha tinan 2011, ho naran Fórum Sosiedade Sivíl CPLP nian, husi loron 28 to’o 30 fulan-setembru tinan 2011, iha Brasília. Iha tempu ne’ebá, seidauk bele organiza ninia formalizasaun.
Enkontru Forum Sosiedade Sivíl ba daruak hala’o iha loron 13 to’o 17 Jullu 2015 iha Dili, Timor-Leste. Ho prezensa husi Plataformas, Federasaun no ONG luzófona sira, iha data ida ne’e, konsege hetan uniaun esforsu ida ne’ebé permite formalizasaun husi reprezentasaun sosiedade sivíl luzófona, ne’ebé hanaran FÓRU SOSIEDADE SIVIL ho CPLP (FSC-CPLP).
Nune’e, iha tempu ne’ebá, FSC hetan institusionalizasaun, no Fórum ida ne’e hetan rekoñesimentu hosi Reuniaun Ordinária XX Konsellu Ministru CLPL nian, iha fulan Jullu 2015, iha Dili, Timor-Leste.

Desde nia kriasaun, maski iha kontratempu balu, Fórum ida-ne’e sempre iha intensaun atu reprezenta uniaun Plataformas Sosiedade Sivíl CPLP nian, hanesan Plataformas Plataformas Luzófonas, mantein independente hosi Estadu, partidu/sira, ideolojia, relijiaun no kontrolu étniku.
To’o agora no hafoin fulan Jullu 2015, ami fó ona sinál ba inisiativa FSC-CPLP sira tuirmai ne’e: Iha tinan 2016, FONGTIL partisipa iha enkontru ida hosi Órgaun Sosiál sira Fórum Sosiedade Sivíl hosi Komunidade País sira Lian Portugés nian, ne’ebé hala’o iha Lisboa, iha ne’ebé membru asosiadu sira aprezenta proposta sira hodi hametin servisu sira entre ries.
Reuniaun FSC-CPLP tuir mai hala’o iha loron 20-21 Maiu 2020 iha Cabo Verde 2020, maibé la realiza kompletu tanba COVID-19.
Iha loron 3 fulan Novembru tinan 2022, FONGTIL partisipa virtualmente iha ASEMBLEIA JERAL EXTRAORDINÁRIA FÓRU SOSIEDADE SIVIL CPLP (FSC-CPLP). Sira deside katak Diretór FONGTIL, Sr. Valentim da Costa Pinto, hetan nomeasaun nu’udar Membru Komité Tékniku Permanente ba Empreendedorizmu no Inovasaun. Prezidente FORUM SOSIEDADE SIVIL CPLP nian iha tempu ne’ebá mak Lopes Trigo, husi Angola.
Iha tinan 2024, São Tomé no Prínsipe asumi mandatu foun Koordenasaun Sekretariadu Tékniku Permanente nian, ho Dr. Eduardo Elba, husi Rede ONG husi nasaun luzófonu ida-ne’e, nu’udar ninia reprezentante, situasaun ida ne’ebé mantén to’o ohin loron (Abril 2025).

GASC komprometidu atu fó apoiu ba Fórum Sosiedade Sivíl CPLP nian, atu nune’e bele hahú Siklu debate ida kona-ba asuntu advokasia nian ne’ebé transversál ba nasaun sira CPLP nian, nune’e mós estabelesimentu ka kontinuidade Parseria útil sira ne’ebé tuir nesesidade nasaun/Organizasaun ida-idak nian. Aleinde ne’e, ami mós hakarak atu atinji:

    1. Apoia prosesu ne’ebé Portugál lansa iha Setembru 2024, atu nune’e lian Portugés sai hanesan lian ofisiál Nasoins Unidas – ONU nian. Posível haruka karta ida ba Sekretáriu-Jerál ONU nian, hodi repete pozisaun ida-ne’e.
    2. Preparasaun Programa Formasaun Komún ba Plataforma/Federasaun no ONG sira ne’ebé asosiadu ho FSC-CPLP.
    3. Lista parseria bilaterál no multilaterál foun sira.
    4. Instituto Camões – ninia Koperasaun, reforsa importánsia PEC sira ho Plataforma/Federasaun ne’ebé konstitui FSC-CPLP, no ba benefísiu sira-nia projetu komún.
    5. Husi parte CPLP, FSC-CPLP estabelese koperasaun ho APF ASEAN.

Ho FSC-CPLP, ita sei sai forte no kapas liu liuhusi uniaun esforsu nian, hametin luta sosiedade sivíl nian ba melloria ida iha kondisaun moris populasaun sira-nian hosi nasaun ida-idak ne’ebé pertense ba CPLP, nune’e mós restaurasaun iha nasaun hotu-hotu respeitu ba prinsípiu báziku Estadu Demokrátiku ida nian.

FORUM POVU ASEAN /ASEAN PEOPLE FORUM (APF)
Forum Povu ASEAN harii iha tinan 2004 no sai hanesan plataforma ba sosiedade sivíl iha rejionál (inklui sosiedade sivíl Timor-Leste) hodi halo advokasia ba mudansa no promove rejiaun Sudeste Aziátiku ne’ebé demokrátiku no justu liu. APF mak enkontru organizasaun sosiedade sivíl boot liu iha rejiaun Sudeste Aziatiku.
Tinan-tinan, Konferénsia Sosiedade Sivíl ASEAN/Fórum Povu ASEAN (ACSC/APF)hala’o iha nasaun membru ASEAN ida ka iha fatin uma-na’in ba CIMEIRA ASEAN nian.Maske Timor-Leste seidauk sai membru ba ASEAN, sosiedade sivíl iha ASEAN fó fiarno responsabilidade ba sosiedade sivíl Timor-Leste atu sai uma-na’in no organiza eventu no Fórum importante ida-ne’e ba dala rua; dahuluk iha 2014 no daruak iha 2024;Eventu ne’e hetan finansiamentu husi Governu Timor-Leste, liu husi Gabinete Apoiu ba Sosiedade Sivil (GASC).
Konferénsia Sosiedade Sivíl ASEAN /Fórum Povu ASEAN (ACSC/APF) tinan 2024 hala’o iha Dili, Timor-Leste. Nomos hanesan momentum importante ida atu selebra Fórum nia aniversáriu existensia ba dala 20. Konferénsia Sosiedade Sivíl ASEAN /Fórum Povu ASEAN (ACSC/APF) 2024 iha Timor-Leste atu hametin solidariedade rejionál no advokasia sosiedade sivíl nian kona-ba asuntu sosiál, ekonómiku, direitos umanus no demokrasia.
Konferénsia ne’e ho tema prinsipál ““Ba Demokrasia no Soberania ne’ebé Lidera husi Povu iha Sudeste Aziátiku”;ebé Lidera husi Povu iha Sudeste Aziátiku” no hetan partisipasaun husi Prezidente Timor-Leste, Sr.José Ramos Horta, nune’e mós prezensa husi ema na’in 600, ne’ebé representa nasaun 11.Konferénsia/Fórum ne’e ko’alia kona-ba asuntu importante oioin relasiona ho direitos humanus, demokrasia no progresu sosio-ekonómiku iha rejiaun Sudeste Aziátiku.
Konferénsia/Fórum ida-ne’e mos fó oportunidade ba grupu sosiál oioin, inklui trabalhador migrante, agrikultór, ativista direitus humanus no seluk tan, atu diskute no harii rede solidariedade iha rejiaun Sudeste Aziátiku hodi hatán ba dezafiu sosial,ekonómiku no polítiku sira.
Konferensia/Forum ida ne’e mos sai hanesan ponte ida ba grupu oi-oin iha sosiedade inklui feto, LGBTQIA+, trabalhador informal, agrikultor, agrikultor no ativista direitos humanus atu espresa no lori ba oin sira nia aspirasaun.
Konferénsia Sosiedade Sivíl ASEAN/Fórum Povu ASEAN (ACSC/APF) 2024 iha Timor-Leste hala’o ho susesu no prodús pontu importante lubuk ida, inklui hametin solidariedade rejionál no defende sosiedade sivíl kona-ba asuntu sira hanesan demokrasia, direitus humanus, krize ekolojia no seguransa rejionál.Iha Dezembru 2024, Sosiedade Sivíl Timor-Leste, ne’ebé reprezenta husi ekipa Komité Organizadór Nasionál Timor-Leste (NOC), ofisialmente entrega rezultadu sira husi Konferénsia Sosiedade Sivíl ASEAN /Fórum Povu ASEAN (ACSC/APF) 2024 iha Dili, Timor-Leste ba nasaun nebe’e maka sai uma nain ba ACSC/APF tinan 2025, Malásia, resultadu dokumentu sira nebe’e elabora ona hodi prepara kolabora ho NOC Malázia no NOC rejionál sira seluk.

Scroll to Top